Arhitektonska enciklopedija Beograda XIX i XX veka

(I – Arhitektura,  II – Arhitekti, III – Pojmovi)

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

 

Arhitektonska enciklopedija Beograda XIX i XX veka (Arhitektura. Arhitekti. Pojmovi) atipični je istorijsko-analitički enciklopedijski pregled najrelevantnijih topografskih činjenica, građevina, ambijentalnih celina, ličnosti, pojmova i pojava u graditeljskoj, arhitektonskoj i urbanističkoj kulturi Beograda navedenog razdoblja. Zamišljeno da ne bude jednostavan katalog pomenutih činjenica i pojava – ili samo vodič kroz spomeničku baštinu i leksikon graditelja, sredstvima istorijske deskripcije i teorijske analize pojedinačnih tema delo prati evoluciju fizičke pojavnosti grada u pokušaju da se pojmi njegova jedinstvenost. U daleko slobodnijem značenju, ono se može shvatiti i kao vrsta pretspreme za temeljnije naučno izučavanje ove teme u užem smislu,  a  u širem, možda i kao predvorje jedne sveobuhvatne i za sada samo hipotetičke enciklopedije Beograda.

 

Arhitektonsku enciklopediju Beograda XIX i XX veka sačinjava skup odrednica u abecednom poretku koji ima trodelnu ili trijadnu strukturu. Kao njen osnovni konceptualni skelet  i dijalektičko vezivo, ovu trijadu  čini prva grupa odrednica o arhitekturi, druga o arhitektima i treća o opštim pojmovima iz istorije i teorije arhitekture s posebnim naglaskom na istoriju i teoriju arhitekture Beograda. Osim po sadržini, tri toma knjige se razlikuju po nivoima tražene opštosti i idejnosti, od prvog, koji ima smisao “teze”, drugog, opštijeg, odnosno “antiteze”, i trećeg, najapstraktnijeg, koji predstavlja “sintezu” prethodna dva i mesto značenjskog “razigravanja” njihovih tema u svetlu opštih arhitektonsko-filosofskih pojmova. Kao u svakom  rečničkom ili enciklopedijskom štivu, međutim, sve odrednice se ukrštaju i međuodnose kako na nivou svake pojedinačne trijade – toma, tako i na nivou enciklopedije kao celine te dijalektička struktura  knjige sama po sebi ne nameće tokove čitanja, već hotimičnom referencijalnošću svojih odrednica, čitaocu ostavlja slobodu izbora.

 

ISBN: 86-8590-114-3

Broj strana: 1518

Tiraž: 1000

Tvrd povez

Izdavač: Beogradska knjiga

Beograd, 2005.

 

Website

http://arh-enc-beograda.yolasite.com

 

“Služeći se velikom veoma rasutom i nesistematizovanom pisanom gradjom, Bogunović je u svoju Enciklopediju ugradio najznačajnije graditeljske pojave i nji­hove ishodišne rezultate, neke je redefinisao, dodao nova svetla, a neke je po prvi put uveo u sada već vidno učvršćen pisani patrimonijum srpske kulture i umetnosti. Stoga se Arhitektonska enciklopedija XIX I XX veka može neopozivo smatrati kapitalnim delom srpskog arhitektonskog bića. 

 

Kod ovakvih apodiktičnih ocena postavlja se pitanje kako do ovakve knjige nije ranije došlo? Problem je u večitoj apofazi: da li istoričari umetnosti kompetentnije i anali­tičnije, pa prema tome i  pouzdanije ocenjuju stvaralačko delo od pera samih graditelja stvaralaca posvećenih pisanju i stvaranju. Večito će svako od njih misliti da onaj drugi nema prednost, ne vodeći računa da se radi o klasičnoj asimptoti – neumoljivoj nespojivosti. 

 

Slučaj Slobodana Giše Bogunovića sasvim je specifičan. Odrastao i obrazovan u porodici dva vrhunska srpska umetnika, stvaraoca, oca arhitekte i majke skulptora, udahnuo je od malena zlatnu prašinu stvaralačkih vetrova, završio filozofiju i ušao u ezoteriju duhovnih fenomena gradjenja, i ophrvan čarolijama arhitekture bio je predo­dredjen da napiše ovako briljantnu, visoko stručnu i nadahnutu knjigu o arhitekturi i arhitektima Beograda…”

 

Mihajlo Mitrović

 

“Sa svoja tri toma, na 1518 stranica i sa nekoliko stotina fotografija i ilustracija, Bogunovićeva Enciklopedija nije zastrašujuće obimna dokumentarna građa, nego bogato, informativno i iznimno zanimljivo štivo, sasvim prijemčivo široj publici. Ona se da čitati i onako “enciklopedijski”, ali i studiozno i kompleksno kao celina, ukrštanjem tema i fragmenata, povezivanjem pojmova, ideja i tumačenja, preklapanjem mesta, događaja, ličnosti i kuća, u sinhronijskom ili dijahronijskom ključu, kako je čitaocu drago. To je olakšano i tečnim spisateljskim stilom, na mahove diskretno poetizovanim tek da se pripitomi ozbiljni “enciklopedijski” kontekst, pa tako nenametljivo začini “beogradskost” teme.

Arhitektonska enciklopedija Beograda XIX i XX veka je od onakvih dela bez kojih ne može nijedna ambicioznija evropska varoš i njena kultura, a za kojom je razumljivo žudela i unikalna balkanska metropola.”

 

Vladimir A. Milić

 

“Beogradska arhitektura bila je dosad fragmentarno predstavljena u mnogo raznovrsnih publikacija, ali se Bogunović odvažio da znatiželjnicima pruži mogućnost da na jednom mestu sagledaju njen dvostoletni razvoj učinivši to na izdašno dokumentovan, studiozan i uverljiv način.”

 

Milorad H. Jevtić

 

 

 

 

Ljudi Politike. Leksikon saradnika 1904 – 1941.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

 

Ljudi Politike – Leksikon saradnika (1904–1941) knjiga je Slobodana Giše Bogunovića objavljena na sto petnaestu godišnjicu dnevnog lista Politika.

Na 719 strana i kroz tri tematske potceline, leksikon obrađuje stvaralaštvo spoljnih i unutrašnjih saradnika Politike od osnivanja lista 1904. do Aprilskog rata 1941. godine, i daje kratak osvrt na njihovu posleratnu sudbinu.

Kako su stranice Politike svojevrstan letopis saradničkog doprinosa, u mnogim slučajevima i važan deo bibliografije stvaralaca, većina odrednica leksikona pisana je s naglaskom na priloge koje su u listu objavljivali.

U otklonu od krutog formata leksikografskih jedinica, esejističkim i citatnim pristupom, čitaocu se približava novinarski prosede i raskoš žurnalističkog pisma pomenutog perioda, a spisateljstvo saradnika prikazuje življe dovođenjem u neposredniji odnos sa događajima koje su opisivali ili o kojima su izveštavali.

Oživljavajući doba najoštrije zašiljenih novinarskih pera, iz ugla današnje epohe novih medija i sasvim izmenjenih čitalačkih obrazaca – redukovanih različitim oblicima displeja, leksikon je vrsta apologije štampane reči. Takođe, u eri politika i praksi post-istine, u kojoj je hotimična laž (fake news, spin, chequebook journalism…) sve prisutnija u medijskom prostoru, omaž je i kulturnom i etičkom poslanstvu novinara.

 

ISBN 978-86-7607-148-7

Broj strana: 719

Tiraž: 2000

Izdavač: Politika a.d.

Beograd, 2019.

 

Website

https://ljudipolitike.yolasite.com 

 

Download book here.

 

 

                                                                                                                                          

Počev od 4:58.

 

 

“Ljudi Politike” u Kulturnom dnevniku

Prva epizoda četvorodelne serije “Ljudi Politike”

 

 

Status astmatikus/Status asthmatics

(srpsko-engleski roman)

 

Savremeni bezdomnik u tesnacu bolesti istovremeno traje na dva kraja sveta. Njegova udvojena ličnost ujedno ogleda sudbinu onog koji je „ovde“ ostao i onog koji je „tamo“ otišao. Kao onaj koji je ostao, piše i živi u srpskom jeziku, kao onaj koji je otišao, piše i živi u prisvojenom engleskom jeziku. Sa zapada gleda ka istoku, sa istoka ka zapadu. Na zapadu, kada piše, desna mu je istočna ruka, na istoku, desna mu je zapadna.

No, „tamo“ i „ovde“ su samo puka odredišta mesta, mesta spoljašnjeg i unutrašnjeg izbeglištva, ne i ishodišta različitih sudbina.

 

ISBN 978-86-7598-050-6

Broj strana: 239

Tvrd povez

Tiraž: 500

Izdavač: Nezavisna izdanja Slobodana Mašića

Beograd, 2009.

 

Website

http://godunovich.yolasite.com

 

 

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Slobodan Mašić o romanu Status astmatikus

 

 

 

 

Milan Pališaški – arhitekta

s.g.bogunovic, plakat,small

 

Monografija Milan Pališaški – arhitekta (Beograd, 2013) posvećena je šezdesetogodišnjoj delatnosti ovog umetnika, dobitnika najviših priznanja u struci i autora nekih od najznačajnih enterijera Beograda poput Podzemne stanice “Vukov spomenik”, Narodnog pozorišta, Etnografskog muzeja i Muzeja primenjene umetnosti.

 

Na preko tri stotine strana bogato opremljene monografije prikazani su svi aspekti stvaralaštva Pališaškog: od urbanizma, preko stambene, unutrašnje, izložbene i sajamske arhitekture do akvarela, grafičkog dizajna i dizajna nameštaja. O arhitekturi i ličnosti Pališaškog, osim Slobodana Giše Bogunovića (urednika i redaktora izdanja), pišu Đura Kojić, Vlada Veličković, Zoran Blažina, Ranko Radović, Bogdan Bogdanović i drugi.

Recenzent je profesor Branislav Milenković, knjigu je izdao “Sofos”, a štampao “Publikum” iz Beograda.

 

ISBN 978-86-86951-08-3

Broj strana: 304

Tvrd povez

Tiraž: 500

Izdavač: Sofos

Beograd, 2013.

 

Website

http://milanpalisaski.yolasite.com

 

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Monografija Akademije arhitekture Srbije

monografija-AAS

 

Unutar korica knjige, na preko 300 stranica, šest poglavlja i uz više stotina ilustracija u boji, sabrane su najvažnije informacije o petogodišnjem radu asocijacije stvaralaca (čije članstvo do danas broji 23 profesora Univerziteta, 10 doktora nauka i 5 članova  SANU). Kroz dva uvodna poglavlja, predočene su ključne teme višesmernih aktivnosti Akademije: počev od elaboracije problema beogradskih mostova do zalaganja za sveobuhvatno i urgentno rešenje prestoničkog saobraćajnog haosa, kroz odbacivanje retrogradnog automobilsko-tramvajskog urbanizma i prihvatanje dugoročnog urbanističkog planiranja grada sa metro-sistemom. Prikazan je takođe i rad Akademije na organizaciji i učešću na međunarodnoj konferenciji Američkog instituta arhitekata – “Beograd – moderan i postmoderan grad”.

Težišni deo izdanja zauzima enciklopedijski deo posvećen individualnom stvaralačkom radu svih četrdeset izabranih članova Akademije, kroz njihove objedinjene radne biografije, reprezentativan izbor dela i ilustracija, kao i upotpunjene bibliografije. U monografiji je takođe sabrano pet razgovora, kao i pet odabranih napisa stvaralaca, objavljenih u pomenutom periodu. Završni deo knjige posvećen je uspomeni na preminule članove AAS, arhitektu Bogdana Bogdanovića i Aljošu Josića.

Knjiga sadrži Imenski i Predmetni registar.

 

ISBN 978-86-914761-0-6

Broj strana: 310

Tvrd povez

Tiraž: 500

Izdavač: Akademija arhitekture Srbije

Beograd, 2011.

 

Website

https://aas.org.rs/category/aktivnosti/monografije/